LIVAČ

O. Franz (Franjo) Pfanner, trapist, utemeljio je ovaj samostan 21. lipnja 1869. godine, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da osnuje samostan u Hrvatskoj. Naime, dolazak skupine njegove redovničke subraće u Bosnu (tada otomansko carstvo) smatra se danom utemeljenja samostana "Marija Zvijezda". Svladavši brojne poteškoće, uspio je kupiti posjed od Tome Radulovića. Najprije su se nastanili u maloj drvenoj staji, koju je o. Franjo kupio, a koju do danas trapisti nazivaju svojom "kolijevkom". Kao prva crkva služila im je drvena kapelica na groblju sv. Ive Krstitelja. U “kolijevci” je nekoliko mjeseci živjelo devet trapista.

Trapisti su iste godine počeli graditi svoj "privremeni samostan" u kojem su boravili od 7.9.1869. do 24.12.1870. godine. O. Franjo dao mu je ime "Marija Zvijezda" ("Maria Stern").

U proljeće 1870. godine počinju graditi novi samostan. Radi velikih problema s turskim vlastima (uz brojne druge, problemi s turskim vlastima bili su njegov trajni usud!) o. Franjo iste godine putuje tajno, preobučen u turskog bega, u Carigrad, gdje dobiva dozvolu da može sazidati "kuću sa 60 soba".

Te godine sagrađena je i zgrada za gospodarstvo u kojoj je bila: ambulanta-bolnica, soba za goste, mala žitnica i štala za dva konja i šest krava.

Godine 1871. o. Franjo je održao sa svojom braćom, radnicima i katoličkim susjedima Tijelovsku procesiju, možda prvu u Bosni nakon 400 godina. Iste godine nabavio je prvo crkveno zvono (zvona su bila zabranjena u otomanskom carstvu!).  Prokrijumčario ga je u bačvi jeftinog vina.

O. Pfanner sa svojom subraćom bio je neumorni graditelj. Izgradili su pravi poljoprivredno-zanatsko-industrijski kombinat! U njemu su bili: Ciglana (1869.g.), Kovačnica s radionicom za plugove (1869.g.), Žitnica-silos (1870.g.), Kamenolom (1870. g.), Mlin (1872. g.), Sirara (1882.g.), Pilana (1872.-1873.g.), Sušionica šljiva (1872.g.) Pivara (1873. g.), Sušionica za voće (1876.g.), Tvornica cigle i crijepa (1877. g.), Klaonica (1877.g.), Mlin za mljevenje kostiju i Tvornica tutkala (1877.g.), Voćni i šumski rasadnik (1878.g.), Tvornica sukna sa predionicom i tkaonicom (1878.g.), Štamparija sa kartonažom i knjigovežnicom (1879.g.), Bačvarsko, stolarska i kolarska radionica (1879.g.).

Godine 1877. počeli  su sa izgradnjom bolnice, a prvi bolesnici su primljeni 2.2.1879.

Dječje sirotište otvoreno je 1.3.1878. Započelo je s četiri dječaka, a već nakon mjesec dana bilo ih je 20.

Izgradili su 1879.g. obiteljske kuće za svoje radnike. Prve koje su bile pokrivene crijepom. Bile su to također prve kuće u BiH koje su poslodavci izgradili za svoje radnike. Te godine sagrađen je i Radnički azil.

Izgrađena je štala kapaciteta 50 krava.

O. Pfanner je doveo u Banja Luku dvije redovničke družbe: Milosrdnice (1872. g.) i Klanjateljice (1879. g.).

Na poziv tamošnjeg biskupa, o. Pfanner je g. 1880. je sa skupinom braće otputovao prvi puta u Južnu Afriku, a 28.5.1883. konačno je napustio "Mariju Zvijezdu". Godine 1885. izabran je u južnoafričkom samostanu "Marianhill", kojega je osnovao, za opata. Umro je u Africi 24.5.1909. u 84 godini života. U tijeku je proces za njegovo proglašenje blaženim.